Bob Dylan - Jedan od najutjecajnijih ljudi na svijetu

Bob Dylan jedan od najvećih svjetskih glazbenika rođen je kao Robert Allen Zimmerman 24. svibnja 1941. godine u američkom gradu Duluthu u Minnesoti. Ovu jedinstvenu osobu današnjice teško je opisati samo jednom riječju budući da je istovremeno vrhunski tekstopisac, pjesnik, umjetnik i autor. Upravo ga zbog toga često nazivaju jednim od najvećih kantautora 20. stoljeća. Glazbenik koji svira gitaru, usnu harmoniku i klavir u 45 je godina umjetničkog rada objavio 44 albuma.

Mali je Zimmerman u Duluthu živio do svoje sedme godine, a zatim je obitelj preselila u Hibbing, također u Minnesoti, gdje je proveo ostatak svog djetinjstva. Još kao mladić počeo se zanimati za glazbu. Zanosio se bluesom i radio stanicama koje su emitirale folk glazbu, a zatim je počeo više slušati rock and roll. Prvi bend ”The Shadow Blasters” koji je osnovao u srednoj školi nije bio dugog vijeka, no sljedeći ”The Golden Chords” potrajao je neko vrijeme budući su svirali covere popularnih pjesama. No, da im nije sve išlo baš glatko svjedoči anegdota koja kaže kako im je jednom prilikom dok su izvodili ”Rock and Roll Is Here to Stay”, filadelfijskog kvarteta ”Danny and the Juniors’”, ravnatelj isključio mikrofon uz obrazloženje da su preglasni.

1959. godine Dylan odlazi na sveučilište u Minneapolis. U glazbenom pravcu sve se više okretao američkoj folk glazbi, izvodeći je uz akustičnu gitaru. Kasnije je u svojim intervjuima često spominjao kako se sjeća da je Odetta Adams, tada vrlo popularna pjevačica folk glazbe prepoznatljive snage i bistrine glasa, koja je neprestano istraživala razne glazbene žanrove, bila ta koja ga je gurnula u pravcu folka. Prvi put ju je čuo dok je bio u jednoj glazbenoj prodavaonici, odmah nakon toga otišao je i zamijenio svoju električnu gitaru i pojačalo za akustičnu gitaru, Gibsona plosnatog vrha. Zanimljivo je da je nešto godina kasnije ista ta folk pjevačica izdala album ”Odetta Sings Dylan” koji je izašao 1965. godine, a koji je sadržavao isključivo Dylanove pjesme (”Baby, I’m in the Mood for You”, ”Long Ago, Far Away”,”Don’t Think Twice, It’s All Right”, ”Tomorrow is a Long Time”, ”Masters of War” i druge). Ovaj je album 2000. godine doživio i reizdanje a na njega su uvrštene još dvije Dylanove skladbe ”Blowin’ in the Wind” i ”Paths of Victory”.

Dylan je od fakulteta odustao još na prvoj godini, ali je ostao još neko vrijeme u Minneapolisu i kretao se u krugovima folk izvođača.

1961. godine odlazi u New York kako bi posjetio Woody Guthriea, američkog tekstopisca i folk pjevača čiji se opus sastoji od stotina pjesama, balada i improvizacija u kojima su obrađena neka od političkih i socijalnih pitanja, tradicionalne pjesame pa čak i dječje pjesame. Guthrie mu je bio veliko nadahnuće u najranijim nastupima, a tada je bolestan ležao u bolnici u New Jerseyu.
Iste je godine u travnju svirao na koncertu New York’s Gerdes’ Folk City. Nastupio je prije bluesera John Lee Hookera odsviravši set balada u stilu Guthriea, a zatim set tradicionalnih Dylanovih skladbi. Do 1964. godine Dylan je počeo svirati preko 200 koncerata godišnje.

Već u samom početku Dylan se okrenuo lirici koja se doticala politike, socijalnih pitanja i filozofije, te je u glazbi sjedinjavao folk, country/blues, gospel, rock and roll, rockabilly, englesku, škotsku i irsku folk glazbu pa čak i jazz i swing.

Svojim je stvaralaštvom utjecao na mnoge glazbenike. U svome je radu bio jako odlučan te je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama i istovremeno je mahom stvarao vrhunska glazbena i poetska djela. Dogodilo se da se prvi puta u povijesti rocka nečija lirika počela smatrati literaturom, poezijom samom po sebi, neovisnoj o glazbi.

Na svom prvom albumu jednostavno nazvanom ”Bob Dylan” uz blues standarde našle su se samo dvije autorske pjesme, ali nakon njega počeo je progovarati o vlastitim sumnjama, pitanjima i polako otkrivati veličinu svoga stvaralaštva.

Iako je njegov rad toliko impresivan i bogat da je teško bilo što izdvojiti, u cijelom opusu postoje momenti koji odskaču, jedan od njih je i pjesma ”Blowin’ in the Wind” s drugog albuma ”The Freewheelin’ Bob Dylan” koja je postala jedna od njegovih najvećih hitova. Njena je melodija jednim dijelom potjecala od tradicionalne pjesme robova ”No More Auction Block”, dok je tekst preispitivao socijalni i politički status quo.

1965. godine Dylan snima album ”Bringing It All Back Home” koji je snimio uz pratnju rock benda imena The Band i time izašao iz dotadašnjih ”folk voda”. Album je bio kombinacija električnih i akustičnih skladbi te je time Dylan stavio temelj na novi glazbeni pravac, folk-rock. Sljedeći album koji je snimio bio je prvi na kojem je koristio isključivo električna glazbala. Radi se o albumu ” Highway 61 Revisited”. Na ovom albumu našao se još jedan veliki Dylanov hit ”Like a Roling Stone” koji se odmah našao na Top 10.

Glazba koju je Dylan stvorio u periodu od 1965.-1966. godine donjela je revoluciju u rock glazbi. Njegovi snažni nastupi i albumi snimljeni u studiju ”Highway 61 Revisited” i ”Blonde on Blonde”, koji je ujedno i prvi dvostruki album u povijesti, bili su otkrića.

Album ”Blonde on Blonde” snimljen je u Nashvilleu u suradnji s tamošnjim session glazbenicima - Alom Kooperom, Robbie Robertsonom i Rick Dankom. Na njemu su se našle pjesme snažnog rock zvuka kao “Rainy Day Women”, halucinogenog rock & bluesa kao”Stuck Inside Of mobile” te neke od njegovih najosjećajnih balada kao što je ”Visions Of Johanna”.

Dylanovi su tekstovi analizirani, o njima se vodilo debate te su ga citirali kao nijednog pop izvođača do tada. Sam Dylan se nije puno objašnjavao, čak je u intervjuima davao i kontradiktorne izjave o svome porijeklu i namjerama i time zbunjivao novinare. Iako je bio jedan od najpopularnijih glazbenika, što je sa sobom nosilo veliku medijsku pozornost i histeriju pred koncerte, Dylan je svemu tome pristupao vrlo smireno. A kada je 1966. godine “Rainy Day Women” zasjela na drugo mjesto američke top ljestvice Dylanovi su se albumi počeli prodavati širom svijeta i dostigli tiražu od deset miliona prodanih albuma. Istovremeno je više od 150 izvođača radilo na obradama barem jedne njegove pjesme.

1966. godina po mnogočemu je bila značajna za Dylana, pa je tako iste doživio i nesreću na svome motoru nakon koje je tjedan dana proveo u kritičnom stanju i još mjesec ležeći u krevetu. Ozljede su bile ozbiljne, a tijekom oporavka imao je faze amnezije i djelomične paralize. Nakon što je godinu i pol bio odvojen od svijeta, počeo je raditi na novom materijalu. Pjesme koje su nastale u suradnji s grupom The Band završile su na bootleg albumu ”The Basement Tapes” koji je izašao tek 1975. godine.

Jedan od njegovih najvećih hit singlova, pjesma ”Lay Lady Lay” našla se na albumu ”Nashville Skyline” iz 1969. godine. Album je sam po sebi bio posveta country glazbi s nekoliko ljubavnih pjesama, a snimljen je s nashvilskim session glazbenicima. Na albumu je gostovao i Johnny Cash.

Nakon albuma”Self Portret” na kojem su se našle i skladbe drugih autora, a koji nije oduševio ni publiku niti kritičare, Dylan je prihvatio poziv legendarnog režisera westerna Sama Peckinpaha da glumi i sklada glazbu za njegov novi film ”Pat Garrett and Billy the Kid”. Soundtrack iz filma je bio uspješan, a singl ”Knockin’ On Heaven’s Door” postao je jedan od Dylanovih najpoznatijih hitova širom svijeta.

1970. godina za Dylana je bila značajna zbog dvije stvari. Te je godine ostvario suradnju s Georgom Harrisonom iz koje su nastale skladbe ”I’d Have You Anytime” i ”If Not for You” i napisao prvu protestnu pjesmu još od 60-ih, ”George Jackson”.

Jedan od albuma koje je također bitno spomenuti je i onaj iz 1975. godine, ”Blood on the Tracks”. Na njemu je Dylan progovorio o raspadu vlastitog braka, nakon kojeg je njegova bivša žena dobila skrbništvo nad njihovo petero djece. Svoju je bol pretočio u vrhunske skladbe. Uslijedili su autorski i glazbeno mnogo slabiji albumi, na kojima je Dylan progovarao o kršćanstvu.

Na albumu ”Desire” iz 1976. našla se skladba ”Hurricane”, koja je govorila o Rubin ”Hurricane” Carteru, ubojici osuđenom na smrt. Dylan je održao i dva dobrotvorna koncerta pokušavajući natjerati vlasti da ponove suđenje, no to se nije dogodilo, a samog Dylana tužila je Patty Valentine, jedna od svjedokinja u slučaju Carter, zato što je u pjesmi koristio njeno ime.

1992. godine Columbia je proslavila 30 godina od Dylanovog prvog albuma, velikim koncertom u Madison Square Gardenu u New Yorku. Na koncertu je nastupilo preko 30 izvođača, uključujući imena kao što su Neil Young, Eddie Vedder, Tom Petty, George Harrison, Eric Clapton, Johnny Cash, Lou Reed i sam Bob Dylan.

Nakon što je s producentom Danielom Lanoisom (U2, Peter Gabriel) i The Neville Brothersima 1989. godine snimio netipično ali iznimno nadahnuto konceptualno izdanje ”Oh Mercy”, devedesetih se Dylan počeo vraćati u autorsko-glazbenu formu. Veliki povratak njegovog iznimnog ”rukopisa” dogodio se 1997. godine s albumom ”Time Out Of Mind” koji je bio nabijen emocijama dok je u prvom planu bio Dylanov vokal. Za isti je 1998. godine osvojio je tri Gammya za album godine, najbolji suvremeni folk album i najbolju mušku rock vokalnu izvedbu za skladbu ”Cold Irons Bound”.

Njegov album ”Modern Times” iz 2006. godine ušao je na američke top ljestvice na prvo mjesto i time je u 65. godini postao najstariji izvođač koji je zasjeo na prvo mjesto dok ga u 2008. godini nije oborio Neil Diamond u 67. godini s albumom ”Home Before Dark”.

Od 1961. godine do danas nastala su mnoga vrhunska remek-djela, pjesme koje su toliko kompleksne i utječu na mnoge. Robert Zimmerman postao je Bob Dylan i kroz svoju glazbu progovorio o problemima religije i vjere, izražavao bunt protiv politike, borio se protiv postojećih dogmi te istovremeno pjevao o ljubavi.

Kroz dugi niz godina Dylan je priznat kao veliki autor i izvođač. Njegovi su albumi osvojili razne nagrade kao što su Grammy, Golden Globe i Academy Awards, a on sam je upisan u poznatu Rock and Roll Hall of Fame, Nashville Songwriters Hall of Fame i Songwriters Hall of Fame. Među mnogim priznanjima su i visoke pozicije na listama popularnih glazbenih časopisa pa je tako 1999. godine u časopisu Time uvršten u 100 najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća. 2000. godine osvojio je Polar Music Prize koju mu je predala Royal Swedish Academy of Music, a 2004. godine je u časopisu Rolling Stone drugi na listi ”Najvećih umjetnika svih vremena”, ispred njega su samo veliki Beatlesi. U 2008. godini Dylan je nagrađen Pulitzerovom nagradom za veliki utjecaj na popularnu glazbu i američku kulturu. Time je postao prvi nagrađeni ”rocker”. U nekoliko navrata nominiran je i za Nobelovu nagradu za literaturu.

Diskografija:

Bob Dylan - 1962
The Freewheelin’ Bob Dylan - 1963
The Times They Are A-Changin’ - 1964
Another Side of Bob Dylan - 1964
Bringing It All Back Home - 1965
Highway 61 Revisited - 1965
Blonde on Blonde - 1966
Bob Dylan’s Greatest Hits - 1967
John Wesley Harding - 1967
Nashville Skyline - 1969
Self Portrait - 1970
New Morning - 1970
Bob Dylan’s Greatest Hits, Vol. 2 - 1971
Pat Garrett and Billy the Kid - 1973
Dylan - 1973
Planet Waves - 1974
Before the Flood - 1974
Blood on the Tracks - 1975
The Basement Tapes - 1975
Desire - 1976
Hard Rain - 1976
Street Legal - 1978
At Budokan - 1979
Slow Train Coming - 1979
Saved - 1980
Shot of Love - 1981
Infidels - 1983
Real Live - 1984
Empire Burlesque - 1985
Biograph - 1985
Knocked Out Loaded - 1986
Dylan & the Dead - 1988 Down in the Groove - 1988
Down in the Groove - 1988
Oh Mercy - 1989
Under the Red Sky - 1990
The Bootleg Series Volumes 1-3 - 1991
Good as I Been to You - 1992
The 30th Anniversary Concert Celebration - 1993
World Gone Wrong - 1993
Bob Dylan’s Greatest Hits, Vol. 3 - 1994
MTV Unplugged - 1995
Time Out Of Mind - 1997
Live 1966 - 1998
The Essential Bob Dylan - 2000
Love and Theft - 2001
Live 1975 - 2002
Live 1964 - 2004
No Direction Home - 2005
The Best Of Bob Dylan - 2005
Modern Times - 2006

Link: www.bobdylan.com

Bob Dylan - Hurricane



Anamarija Simčić

Objavljeno 21.05.2008.