HDS ZAMP - Znate li uopće što i tko je to?

Dosta prašine se u posljednje vrijeme diglo po pitanju djelovanja HDS ZAMP-a. Znate li točno što je i tko je to? ”Zaštita Autorskih Muzičkih Prava”, poznatija kao ZAMP, je stručna služba Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i po osnovu članka 27. i 94. Zakona o autorskom pravu (N.N. 53/91 i 58/93) i pravilnika o naknadama za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih izvedbenih materijala (N.N: 80/92, 72/93, 29/95 i 1/97) izdaje dozvole za javno korištenje autorskih glazbenih (i književnih - nescenskih djela). HDS ZAMP stručna je služba koja, temeljem ovlaštenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava za oko 300 redovnih i 5000 pridruženih članova te više od 2 milijuna inozemnih autora.

Korijeni autorskopravne zaštite autora glazbenih djela u Hrvatskoj sežu još u daleku 1884. godinu kada je u zemlji stupio na snagu ugarsko-hrvatski Zakon o autorskom pravu.

Kontinuirani rad Društva na poslovima autorskopravne zaštite traje već 60 godina. To dugogodišnje iskustvo i izuzetno dobra međunarodna suradnja, rezultirali su podizanjem kolektivne zaštite autorskog prava u Republici Hrvatskoj na zavidnu razinu.

Jednostavnije rečeno, HDS ZAMP bavi se poslovima izdavanja odobrenja za sve vrste javnog korištenja glazbe na području Republike Hrvatske, ubiranjem autorskih naknada kao i raspodjelom već prikupljenih sredstava autorima u obliku autorskih honorara.

Temeljem ugovora s Hrvatskom udrugom za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), Udrugom za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) i Društvom hrvatskih filmskih redatelja, HDS ZAMP i uime spomenutih udruga prikuplja naknadu za prava umjetnika izvođača, prava proizvođača zvučnih snimki i prava autora filmskih djela.

Jedna od djelatnosti HDS ZAMP-a je i iznajmljivanje izvedbenih glazbenih materijala te je i ekskluzivni zastupnik za područje Republike Hrvatske najvećega broja vodećih inozemnih izdavača glede davanja na korištenje glazbenih notnih materijala.

HDS ZAMP također na međunarodnoj razini sudjeluje u zaštiti i osiguranju prava autora te je član Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (franc. Confédération Internationale des Sociétés d’Auteurs et Compositeurs, CISAC) koja okuplja autorska društva s područja glazbe, književnosti, likovnih umjetnosti i filma iz više od 90 zemalja. HDS ZAMP član je i BIEM-a (Međunarodni ured za mehanička izdanja), međunarodne organizacije koja skrbi o pravima mehaničke reprodukcije odnosno snimanja, umnožavanja i stavljanja u promet glazbenih djela.

Svojim djelovanjem HDS ZAMP potiče razvoj umjetničkog stvaralaštva, afirmira hrvatsko glazbeno stvaralaštvo u cijelome svijetu, čuva hrvatsku kulturnu baštinu te promiče vrijednosti i ulogu glazbe u životu ljudi. Time pridonosi razvoju hrvatskoga društva u cjelini.

Prema Zakonu o autorskom pravu, autorsko pravo je pravo koje regulira odnos između autora, autorskog djela i trećih lica. Autorsko pravo obuhvaća imovinska i moralna prava dana stvarateljima (autorima) književnih, znanstvenih, umjetničkih djela i djela s drugih područja intelektualnog stvaralaštva. Autorskim pravom zaštićeni su izvorni autori djela i njihovi nasljednici. Autori tako imaju isključivo pravo koristiti ili odobravati drugim osobama korištenje svojega djela pod ugovornim uvjetima. Stvaratelj autorskog djela (autor) može zabraniti ili odobriti: umnožavanje djela u različitim oblicima, javnu izvedbu djela, snimanje djela, emitiranje djela, prijevod ili prilagodbu djela.
Autorska imovinska prava vremenski su ograničena i sukladno hrvatskim zakonskim propisima traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti.

Glazbeno djelo pripada njegovom autoru samim činom stvaranja. Autori, kao jedini vlasnici glazbe, imaju isključivo pravo kontrole javnog izvođenja svog djela.

Svi koji glazbu čine dostupnom javnosti i tako sebi priskrbljuju neku korist moraju, za takav oblik korištenja glazbe, imati odobrenje autora i za to platiti pripadajuću naknadu. Učestali korisnici glazbe u javnosti su televizijske i radijske postaje i ostali elektronički mediji, organizatori koncerata, diskoteke, hotelski objekti, ugostiteljski objekti, trgovački i drugi poslovni prostori, prijevozna sredstva, kinematografi, plesne škole itd.

Javna izvedba glazbenog djela, prema Zakonu o autorskom pravu, je svaka glazbena izvedba na javnom mjestu, odnosno na mjestu koje je pristupačno javnosti, ili mjestu koje okuplja stanovit broj ljudi izvan užega kruga obitelji i znanaca. Pojam javne izvedbe u zakonu odnosi se na svaku svrhu i svaki medij izvođenja u prostoru pristupačnom javnosti, radi užitka ili profita, ”u živo” ili pak izvedbom putem sredstava za mehaničku reprodukciju glazbe.

Novac prikupljen od korisnika autorskih glazbenih djela u javnoj izvedbi prosljeđuje se domaćim i stranim autorima u obliku autorskih honorara.

Autorske naknade prikupljene od općih korisnika glazbenih djela u javnoj izvedbi (ugostitelji, hoteli, diskoteke, poslovni prostori itd.) ulaze u zajednički fond s naknadama prikupljenim od lokalnih radijskih i TV postaja. Prikupljeni novac isplaćuje se autorima prema listama emitiranja koje sačinjavaju lokalne radijske i TV postaje, koje su dužne HDS-u dostavljati dnevne liste emitiranja glazbenih djela, jinglova, pozadinske glazbe korištene u različitim emisijama, reklamama i slično. Visina pojedinog autorskog honorara autora glazbe ovisi o zastupljenosti određenoga glazbenog djela na radijskim i TV postajama, kao i o njegovoj kategorizaciji (zabavna glazba, ozbiljna, pozadinska, glazba za najave i sl.)

Naplata se vrši i za javne izvedbe tradicionalne glazbe, što spada u prihod državnog proračuna koji se uplaćuje preko HDS ZAMP-a. U slučaju obrade takvih tradicionalnoga glazbenog djela, autorska prava pripadaju obrađivaču, odnosno izdavaču.

Autorska naknada za javnu izvedbu djela nije sadržana u iznosu HRT pretplate, koja se plaća temeljem činjenice posjedovanja uređaja, radio ili TV prijemnika. Sredstva ostvarena pretplatom primarni su izvor prihoda HRT-a. Javna izvedba, npr. u restoranu, započinje kada ugostitelj u restoranu uključi prijamnik i javno prenosi glazbu radijske ili TV postaje.
Dakle, postoje dvije obveze plačanja za npr. ugostitelja koji putem prijamnika emitira (pušta) glazbu u svome lokalu. Prva obveza zbog samog posjedovanja prijamnika, a druga zbog javnog izvođenja glazbe.

Ukoliko i kupite orginalni nosač zvuka (kazeta, CD i sl.) to vam ne daje pravo da ga javno izvodite. Kao predmet, nosač zvuka je vaše privatno vlasništvo, ali njegov glazbeni sadržaj nije. To je i posebno naznačeno na svakom nosaču zvuka gdje istaknuto piše da su sva prava proizvođača i vlasnika snimljenog djela pridržana, a zabranjeno je neovlašteno presnimavanje i javno izvođenje.

Osobe koje glazbu koriste javno bez odobrenja HDS ZAMP-a, glazbu koriste neovlašteno i protivno zakonu.
U takvim slučajevima HDS ZAMP može predati prijedlog za pokretanje prekršajnog, ili čak kaznenog postupka protiv prekršitelja, kao i tužbu Trgovačkom sudu radi naplate dugovanja. Novčane kazne pri nadležnim prekršajnim sudovima za javno korištenje glazbe bez odobrenja kreće se od 5000 kuna pa čak do 200000 kuna, a zakonom je predviđeno i oduzimanje predmeta kojim je prekršaj počinjen (čl. 127. st. 1. Zakona o autorskom pravu). Za teža djela iskorištavanja autorskog djela bez potrebnog odobrenja zakonom je određena novčana kazna ili kazna do 5 godina zatvora.

Zanimljivo je da Zakon o autorskom pravu ne razlikuje snimanje sigurnosnih (backup) kopija, odnosno, kopije za osobnu uporabu, od ostalih piratskih snimki, već je svako presnimavanje glazbenih djela ili njihovo umnožavanje ili prebacivanje u različite digitalne formate, bez odobrenja autora, prema članku 30. Zakona o autorskom pravu, nelegalno!

Ugostitelji su mahom nezadovoljni zbog nedorađenosti kriterija prema kojima se vrši naplata naknade za javno izvođenje djela.
Prvenstveni kriteriji prema kojima se naplačuje naknada su područje u kojem se ugostiteljski objekt nalazi (grad Zagreb i turistička mjesta u sezoni, ili ostala područja i turistička mjesta van sezone), te radno vrijeme lokala i broj sjedećih mjesta u lokalu. No pri tome zakonodavac nije dovoljno razradio ostale kriterijije, primjerice, koliki je stvarni promet u pojedinom lokalu, te stoga i lokal koji je primjerice u centru turističke Opatije i lokal na periferiji Opatije, a ukoliko ti ugostiteljski lokali imaju isto radno vrijeme i jednaki broj sjedećih mjesta, oni imaju obvezu plačanja naknade u istom iznosu, iako je u prvom lokalu glazba izvođena za daleko veći broj ljudi.

HDS ZAMP nekoliko je puta pozvao sve komore i strukovna udruženja u zemlji s kojima ima potpisane sporazume da se pridruže u izradi nove Tarife, odnosno da pošalju svoja stručna mišljenja o kriterijima bitnim za primjenu tarife. Namjera HDS ZAMP-a bila je, u cilju uspostave još bolje suradnje, upravo od korisnika dobiti prijedloge koji rezultiraju iz tehnologije poslovanja, te osobitosti pojedinih vrsta i obllika poslovanja. Međutim, kako navode u HDS ZAMP-u, odaziv na te pozive vrlo je slab.

Detaljnije na www.zamp.hr internet adresi.

Robert Paulić / Media info

Objavljeno 28.03.2006.