Hrvatska etno scena - Put prema svijetu

Sam pojam ”etno” označava glazbeni smjer koji uporište pronalazi u tradicionalnoj arhaičnoj glazbi. Etno pokret značajno je obilježio svjetsku (npr. Peter Gabriel i projekt World Music) i, sve učestalije, hrvatsku glazbenu scenu. Glazbenici tzv. etno vala pronalaze afirmativne načine koji uglavnom predstavljaju spoj njihova osobnog pristupa doživljaju baštine tj. lokalnog, regionalnog i svjetskog, tzv. world music, folklora sa suvremenim smjerovima kao što su rock, pop, jazz, techno i drugi).

Hrvatska etno scena razvila se u devedesetim godinama pojavom već donekle renomiranih glazbenica i glazbenika poput, sada već ugašene, grupe Legen. Iako izvorne folklorne skupine i obnova tradicija koje polako nestaju su donedavno tvorile okosnicu domaćeg etna, upravo urbane glazbene pojave na svojevrstan način prate i osvježavaju izvorni folklor ovih prostora, te ”na velika vrata” preuzimaju primat u ovom glazbenom žanru. Tko su, dakle, glavni predstavnici hrvatskog etna?

Kries

Kries pronalazi nadahnuće u melodijama i tekstovima tradicijskih pjesama, u slavenskoj mitologiji, dinarskom ritmu i u zvukovima mediteranskih glazbala, dok suvremene elektronske zvukove doživljava kao začin svom glazbenom stvaralaštvu.
Njihov prvi album ”Ivo i Mara” pronašao je svoje mjesto u eteru radijskih postaja diljem svijeta, glazba Kriesa koristi se u kazališnim i filmskim ostvarenjima, dok su se koncertima, osim u Hrvatskoj, do sada predstavili i publici u mnogim drugim zemljama ( Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji,...).

Legen, kaso preteča Kriesa, je bio multimedijska družina cije je članove iz svih krajeva Hrvatske objedinila težnja za stvaranjem prave hrvatske kulture, oslobođene zapadnih utjecaja. Tekstovi su im mistični, ritam i melodija tradicionalni, postav kao u akustičnoj rock glazbi, obrada elektronička, nastup energičan i inovativan. Od 1992. godine nastupali su u cijeloj Hrvatskoj i u inozemstvu, da bi se početkom milenija razišli i dio njih na čelu s Mojmirom Novakovićem osnovao Kries.

Afion

Afion je šesteročlana akustična glazbena skupina koja se sastoji od dviju vokalistica, akustične gitare/šargije, udaraljki, flaute i kontrabasa. Bavi se sviranjem tradicijske hrvatske, makedonske, armenske i bosanske glazbe iz koje su preuzeli kako ozbiljne elemente i melodije, tako i želju narodnih pjevača za opuštanjem i zabavom. Pjesme odabiru prvenstveno prema ljepoti melodije, magičnoj snazi njihova ritma i temama koje su univerzalno ljudske. Ima tu pjesama o ljubavi (ljubavnoj sreći i boli), prijateljstvu, veselih poskočica, šaljivih rugalica... Svaku pjesmu prožimaju zvukovi sadašnjosti i vlastitog glazbenog iskustva što rezultira stilskom raznolikošću ostvarenom klasičnim, suvremenim i tradicijskim glazbenim instrumentima.

Miroslav Evačić

Multiinstrumentalist, tonski snimatelj i glazbeni producent, a prije svega vizionar čije glazbene ideje probijaju barijere konvencionalnog. Nakon 10-ak godina djelovanja kao jedan od osnivača i ključnih figura etno-rock sastava ”Ščukin Berek”, 2001. god. započinje svoj glazbeni odmak u avangardnom pravcu. Kao rezultat toga, 2003. god. izdaje svoj prvi samostalni album ”Čardaš Blues” koji postaje sinonim za specifični glazbeni izričaj koji donosi. Kako i sam naslov govori, blues je konstanta koju oplemenjuje melodijama, ritmovima, i zvukovima svog podneblja na originalni način.
Godine 2004. izdaje drugi album ”Esencijalno” koji zadire u samu srž njegove osobne glazbene i životne filozofije.
”fROOTS magazin” u svom broju za ožujak 2005. uvrstio je album ”Čardaš Blues” na playlistu TOP 10 albuma koje preporučuju preslušati, a pjesma ”Az a Szep” s istog albuma uvrštena je na ”fROOTS 25 compilation CD” koji dolazi uz godišnji dvobroj tog magazina. Skladbe s albuma vrte se na radijskom programu BBC-a.
Godine 2005. ”Scardona” izdaje reizdanje oba albuma na jednom. Reizdanje ”Čardaš Bluesa” proglašeno je albumom godine u mnogim glazbenim magazinima.

Dunja Knebl

Trinaest je godina od prvog koncerta Dunje Knebl, tada prevoditeljice, koji je u potpunosti promijenio njezin život. Otkrivši stare zaboravljene hrvatske pjesme počela ih je pjevati, a zatim i snimati. Rezultat je danas 7 samostalnih albuma, sudjelovanje na brojnim kompilacijama, koncertiranje za sve brojniju publiku po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Iza nje su brojne radio i TV emisije, spotovi, vlastita ”monodrama s pjevanjem”. Pjesme u njezinoj obradi i interpretaciji koristile su se na televiziji, u kazalištu, a već nekoliko godina vodi etno-radionice koje pohađaju zainteresirani svih dobnih skupina, baš kao što je i Dunjina publika. Nastupa sama uz svoju gitaru i sitne udaraljke, a u novije vrijeme sve češće uz druge glazbenike; najčešće s grupom Afion.

Lidija Bajuk

Glazbenu karijeru započinje prednastupima na koncertima američkih glazbenika Johna Mayalla i Joan Baez 1987. i 1989. godine. Njene obrade hrvatskih narodnih pjesama, odnosno autorske pjesme, zastupljene su na petnaestak kompilacijskih audio-albuma. Nastupala je na brojnim dobrotvornim koncertima. Svoj prvi samostalni audio-album ”Zora-djevojka” objavila je 1997. godine, a 1999. ”Kneju”, drugi samostalni audio-album. Godine 2001. objavljuje live album ”Tira les”, snimljen 2. V. 2001. u Auditoriju Židovske općine u Zagrebu.

Cinkuši

Cinkuš je zvono. I kao što zvono zvoni, najavljuje, naglašava, upozorava, tako i Cinkuši dolaze kao svjetioničari i nepretenciozni glasnici sreće života i snage predaka. U svojoj glazbi Cinkuši objedinjuju svoje autorstvo i tradiciju hrvatskih regija Međimurje, Prigorje i Zagorje.
Pjevaju na posebnom kajkavskom dijalektu. Njihov energičan glazbeni izričaj protkan je svim elementima teške i prkosne povijesti života običnog čovjeka, težaka, grubost i melankolija, žestina i emotivnost. Tektonsko buđenje energija kroz glazbu Cinkuša u slušateljsvu proizvodi naglašeno pozitivan efekt, bez obzira na jezičnu barijeru.

Teta Liza

Teta Liza (pravim imenom Elizabeta Toplek), cijeli život živi u Donjoj Dubravi u Međimurju i od malih nogu pjeva međimurske narodne pjesme.
Još uvijek pjeva u raznim prigodama i često putuje po Hrvatskoj i inozemstvu nastupajući sama ili u pratnji Andrije Maronića, tamburaša, tamburaškog orkestra HRT-a, limenog orkestra, grupe Cinkuši, Paganini banda, orkestra Ansambla Lađo, a također i s Društvom Seljačka sloga iz Donje Dubrave. Osim toga vodi i zbor umirovljenika u Donjoj Dubravi.
Godine 1999. snimila je svoj prvi samostalni world music album ”Moje Međimurje” u pratnji grupe Cinkuši.
2003. objavljena je knjiga ”Život protkan pjesmom” autora Zinke Čituš Čižmešije i Siniše Goluba, a pisana je po kazivanju Tete Lize.
Riječ je o karizmatičnoj i energičnoj osobi koja na svakom svom nastupu izmami oduševljenje slušatelja koji je znaju, kao i onih koji je prvi put čuju. Uvijek nastupa u međimurskoj nošnji bez obzira na stilsko određenje pratećeg orkestra.

Rhytm Tribe

Perkusionistička grupa iz Zagreba osnovana krajem 2001. godine, kao prva grupa takve vrste kod nas. Tijekom vremena sastav grupe se mijenjao, da bi se konačno iskristalizirao u današnju postavu koju povezuje zajednička strast, radost i zaljubljenost u ritam.
Nadahnuće pronalaze prvenstveno u bogatoj ritmičkoj tradiciji afričkog kontinenta, ali i drugim tradicijama. Spajajući na zanimljiv i neopterećen način te utjecaje s vlastitim idejama, ritmovima i elementima hrvatske tradicijske glazbe, stvaraju originalan ritmički i glazbeni izraz.
Povremeno surađuju s plesačicama afričkog plesa, te gostima na udaraljkama i raznim melodijskim instrumentima.
Rhythm Tribe je održao velik broj koncerata i nastupa na različitim performansima i happeninzima, i uvijek izazvao odličnu reakciju publike.

Anton Cvijić / Media info

Objavljeno 28.11.2006.