Jimmi, Jim i ostali - Droga ili zašto umrijeti mlad

Droga se spominje kao jedno od najvećih zala našeg doba. Međutim, da li je droga zla sama po sebi ili lažna briga konzervativnih političara za zdravlje ljudi čini drogom jednom od najisplativijom robom kriminalaca?

Kada se ljudi počnu odnositi jednako tolerantno prema konzumiranju droga kao što se tolerantno odnose prema konzumiranju alkohola, ostvarit će se bolje društvo. Zato je nužno da se nikome ne nameće što smije, a što ne smije konzumirati, već mu se može samo sugerirati pa kada postane punoljetna osoba neka sama odluči što je za nju najbolje.

Konzervativci na vlasti često opravdavaju, lažno, zabranu droge brigom za djecu, a zapravo samo se brinu o tome da li će ovaj mjesec dobiti veći mito ako malo više zažmire lokalnom narko šefu.

Najčešći argumenti konzervativaca u prilog zabrani droga su sljedeći:

1. Da legalne droge kao što su alkohol i duhan godišnje ubiju i do 30 000 ljudi.
Odgovaram: koliko bi tek mrtvih bilo kada bi alkohol i duhan bili ilegalni. Naime, mora se računati na porast kriminala u krijumčarenju alkohola, duhana, sukobi bandi međusobno, sukobi bandi sa policijom, nastradali nevini posmatrači, uništene obitelji (budući da bi alkohol bio deset puta skuplji, pa bi pijanci morali trošiti cijelu svoju plaću umjesto na mjesečnu na tjednu dozu te ne bi mogli prehraniti svoje obitelji) i tek na kraju dolazi smrt samih konzumenata, koja bi se povećala jer bi se stavljanjem alkohola i duhana u ilegalu povećala koncentracija otrova u njima.

2. Ovisnik negira da je bolestan.
Odgovaram: svi negiraju nešto, debeli čovjek negira da je debel pa hoćemo li zabraniti hranu? Kolikim ljudima se pokvare zubi zbog pretjeranog konzumiranja slatkiša i negiranja da im se kvare zubi, pa da li će mo zato zabraniti slatkiše?

3. Česti su primjeri nebrige narkomana za svoje bliske osobe primjerice narkoman ostavi curu da umre u parku (vjerojatno da ga policija ne bi uhvatila).
Odgovaram: slično kao pod 2., često osobe koje zgaze pješaka pobjegnu i puste pješaka da umre, pa hoćemo li zato zabraniti aute.Osim toga, ako legaliziramo drogu narkoman neće ostaviti djevojku da umre u parku, jer ga neće biti strah policije već će je odvesti na hitnu pomoć.
A ako neka trudnica puši u trudnoći to je već drugo pitanje koje nema veze sa legalizacijom droge, već brigom majke za svoje dijete. Ako joj je stalo do zdravlja djeteta vjerojatno će se ostaviti cigareta tih devet mjeseci, što joj i dalje ne garantira da neće spontano pobaciti. Pogotovo u gradu Rijeci gdje imamo predivnu rafineriju i ”svjež zdravi” zrak.

4. Kreativno djelovanje droge je prenapuhano i novijeg datuma.
Odgovaram: droga obogaćuje percepciju i djeluje inspirativno na umjetnika. Osoba koja sam nije umjetnik koristi umjetničko djelo kao sredstvo za obogaćivanje svoje percepcije i svakodnevnice, dok su umjetniku potrebni svakovrsni poticaji u potrazi za inspiracijom, tako i droga.
Pa Charles Baudelaire je među prvima počeo slaviti drogu kao izvor inspiracije. Ne zna se previše da li su i u kojoj mjeri umjetnici prije njega konzumirali drogu (to bi bila zanimljiva tema za povijest umjetnosti), međutim činjenica je da je u europskoj umjetnosti uvijek bio prisutan alkohol ”legalna droga”, pa i opijum koji je bio tada legalna droga. Osim toga, upravo u vrijeme kada umjetnici počinju u svojim djelima slaviti drogu počinje odvajanje umjetnosti od religije i narudžba aristokracije. Započinje lartpurlartizam (od franc l’art pour l’art - Umjetnost radi umjetnosti), kada umjetnost više ne mora biti popratna stvar religijskih liturgija, balova bogataša, već postaje sama sebi svrhom što joj daje veću vrijednost.

5. Američka industrija zabave daje drogu izvođačima da izdrže tempo turneja.
Odgovaram: The Doors su svjesno uzimali droge da povećaju kreativnost, također i Jimmi Hendrix, također i prva psihodelična grupa 13th Floors Elevators gdje je uvjet za ulazak u grupu bio da osoba bude spremna konzumirati drogu.A to da su Jim i Jimmi (Morrisson i Hendrix) umrli nesretni... ne znam baš, budući da su ostavili ogromno nasljeđe u rock muzici i umjetnosti dvadesetog stoljeća uopće. To je jedno od vječnih pitanja da li umrijeti mlad, bez da se osnuje obitelj ali od sebe stvoriti mit i utjecati na razvoj umjetnosti ili umrijeti star okružen unucima ali sa proživljenim prosječnim životom iza sebe? Čini mi se da bi Jimmi i Jim izabrali ipak ono prvo, uostalom nije bitno što bi oni izabrali, bitno je da su takvi ljudi važniji za razvoj ljudske rase nego neki miran čovjek koji je cijeli život radio jedan te isti nekreativan posao. Da budem malo patetičan, oni nisu umrli, oni žive vječno... he, he.
Malo o američkoj industriji zabave kojeg najbolje predstavlja grad Las Vegas. Elvis Presley se kompromitirao odlaskom u Las Vegas, koji je prema Hunteru S. Thompsonu autoru ”Strah i prijezir u Las Vegasu” (još jednog djela koji veliča konzumiranje droge) grad o koji se odbio val hipi revolucije i nestao. Jedini koji je umro nesretan je Elvis koji je umro kao legenda kičeraja, a počeo je kao rocker.

6. Često se spominju neki autori koji kad se skinu s droge naprave super album, što je onda primjer kako droga negativno utječe na kreativnost. Tako mi je jedna osoba spomenula da je Nick Cave postao bolji autor nakon što se skinuo sa droge.
Odgovaram: nije, dovoljno je usporediti nejgove prve albume ”From her to eternity” i ”First born is dead” sa njegovim sadašnjim radovima da bi se vidjelo što je bolje. Pa čak i da su novi albumi Nick Cavea bolji od starih, nikada on ne bi došao u poziciju da snimi te albume da nije uzimao droge.

7. Ili da droga daje ljudima lažnu sliku svijeta i omogućuje moćnicima da njima manipuliraju. Kao primjer takvog argumenta često se spominje knjiga Aldousa Huxleya ”Vrli novi svijet” , knjiga gdje moćnici drže ljude pomoću droge zvane ”soma” zarobljene u ugodnom ropstvu.
Odgovaram: izvrsna knjiga, jedna od meni najdražih. Moja interpretacija knjige je sljedeća: ona je kritika kapitalističkog društva budući da kapitalističko društvo drži ljude u ugodnom ropstvu (u romanu se godine računaju od rođenja Henrya Forda - osobe koja je počela štancati automobile u serijama na pokretnoj traci i time zadužila kapitalističko društvo). Međutim stvarni kapitalisti su shvatili da običnim ljudima nije potrebna nikakva super droga da ih drži u ropstvu, već su im dovoljne još običnije stvari kao što su REKLAME, zatim TV sapunice, pop pjesmice, spektakli, trač novine, nogomet itd... kruha i igara, ali bez droga kažu kapitalisti - već sportom protiv droge. Droga im nije potrebna kad ljude možeš zavarati bez korištenja halucinogenih droga, dovoljne su reklame i sve što one prate.

Osoba radi cijeli dan, onda navečer dođe doma umorna i na miru pogleda svoju seriju, utakmicu ili spektakularno što već. Crnči cijelu godinu onda ode na godišnji gdje se u hotelu gužva s masom drugi turista. I to je život!? Zbilja, ponekad mi se čini da Jimmi, Jim i ostali nisu ništa propustili time što su umrli mladi.

Marin Tomić

Objavljeno 05.05.2006.