Top singlovi

  1. Foo Fighters - The Sky Is A Neighborhood
  2. Thirty Seconds To Mars - Walk On Water in the Live Lounge
  3. Sting – I Can't Stop Thinking About You
  4. Radiohead - Lift
  5. David Bowie - I Can't Give Everything Away
  6. Prophets Of Rage – Living On The 110
  7. Nine Inch Nails – Less Than
  8. Queens Of The Stone Age – The Way You Used To Do
  9. U2 - You’re The Best Thing About Me
  10. Starsailor - All This Life

Top album

Neil Young - Hitchhiker

dvd preporuka

David Gilmour – Live At Pompeii

Najava koncerata

Ključne riječi

Sve ključne riječi

Musick: Dune - znanstveno fantastična proročanstva

Musick: Dune - znanstveno fantastična proročanstvaMarin Tomić piše povodom održavanja SF konvencije RIKON 2005 od 07-10. listopada u zgradi Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Jedan od najboljih heavy metal albuma «Piece of mind» grupe Iron Maiden je idalan album za svakog metalca kojega uz metal privlači povijest, okultizam i znastvena fantastika.
Tako album otvara povijesna «Where eagles dare» sa tematikom vojnih pilota u 1. svjetskom ratu, nakon nje slijedi «Revelations» čini mi se bavi se učenjem sekte «Golden Dawn». Zatim od povijesnih imamo još «Flight of the icarus» grčka mitologija, «The trooper» napoleonski ratovi, i prapovijesna «Quest for fire» i Connanovska «Sun and steel».
Međutim za pisanje ovog članka me potakla posljednja pjesma na albumu «To tamea land» koja je inspirirana SF sagom The Dune ili u hrvatskom prijevodu Dina.

Dina, čiji je autor amerikanac Frank Herbert (1920.-1986.), je saga o svemirskom carstvu u dalekoj budućnosti, nakon što je zemlja već odavno napuštena.
Bavi se životom Paula Atreida koji je genetičkom manipulacijom (zapravo stoljetnim kontroliranim uzgojem) predodređen da bude idealni čovjek i vođa ljudskog roda, takozvani Kvizatz Haderach.
Ipak, iako je radnja smještena u dalekoj budućnosti, ne nalazimo umjetnu inetligenciju ili svemoćne kompjutere kao u većini SF saga. U svemiru Dine ljudi umjesto strojeva koriste svoje poboljšane mentalne sposobnosti koje razvijaju uz pomoć treninga i začina, odnosno droge melaga.
Cijela ekonomija galaktičkog carstva se temelji na začinu (drogi) melangeu, jer međuzvjezdano putovanje ovisi o opijenosti navigatora tih brodova sa melangeom i bez njega bi bilo nemoguće povezati međuzvjezdano carstvo. Upravo zbog važnosti melangea možemo tu SF sagu povezati sa današnjim dobom.

U svom djelu Frank Herbert je još davne 1965. anticipirao današnju borbu za naftne resurse služeći se metaforom da je začin melange zapravo naša zemaljska nafta, dok je CHOAM ceh koji kontrolira međuzvjezdane letove, proizvodnju i distribuciju začina zapravo naš zemaljski OPEC.
Kao što je navedeno bez melangea bi propala ekonomija carstva pa se tako razne plemićke kuće bore za prevlast nad planetom Arakisom gdje se melange jedino može pronaći. Slično se danas vode ratovi na bliskom istoku za kontrolom nafte, budući da bi bez nafte propala cijela zemaljska ekonomija. Il da citiram «Onaj tko kontrolira začin, kontrolira svemir.» tako i na Zemlji, onaj tko kontrolira naftu kontrolira Zemlju.
Čak domorodačko stanovništvo na Arakisu, slobodnjaci, imaju muslimanska imena i kasniji rat koji će povesti njihov vođa Paul Atreid ili Muad Dib se naziva Jihadom.
Dakle Dina bi se mogla nazvati proročkim djelom koja je barem u nekoj mjeri predvidjela današnje ratove za naftu i još od vremena Julesa Vernea pokazuje proročansku snagu Znastvene fantastike.
Osim što razotkriva prave uzroke rata (da se vode zbog kontrole resursa, a ne za demokraciju) djelo Dina također govori protiv velikih mesijanskih vođa odnosno protiv kulta ličnosti i diktatora. Frank Herbert iznosi tezu da takvi vođe, tzv. superheroji donose katastrofu ljudskom rodu, zato što bilo koja pogrešna odluka superheroja može uništiti civilizacije i gomilu ljudskih života, jer ljudi predaju svoju volju i svoje odlučivanje superheroju kojeg slijepo slijede čak kada je super heroj u krivu. Za više ciljeve jednog vođe gine hrpa ljudi.
Osim toga, po Herbertu čak i da je superheroj nepogrešiv neke od njegovih odluka će nužno odvesti ljudski rod u katastrofu, jer su ljudi koji sprovode njegove odluke, za razliku od njega pogrešivi. Zbog navedenih razloga dolazi do propasti Paula Atreida koji je predstavljao vrhunac ljudske evolucije i koji je bio rezultat manipulacije genima od strane sestrinsva Bene Gerserit.
Sestrinstvo Bene Gerserit je neka vrsta sive eminencije. Iako glavnu riječ vodi car i ceh CHOAM koji ima monopol nad međuzvjezdanim putovanjima i kontrolira proizvodnju začina, svi su u strahu od parapsihološki moći setrinstva.
One imaju moć čitati misli temeljem promatranja gotovo neprimjetnih bihevioralnih reakcija, također mogu pomoću svoga glasa manipulirati voljom drugih ljudi, kretati se brže nego što oko može promatrati itd.
Tu Herbert ulazi u jedno danas aktualno filozofska pitanja, da li je čovjek gospodar stroju ili sluga stroja i trebamo li se plašiti umjetne inteligencije?
Naime, prema povijesti Dine, ljudi su bili robovi strojevima koji su razvili umjetnu inteligenciju, ali su uspjeli razviti mentalne sposobnosti kao što su telepatija, kontrola volje i čitanje misli i u nečemu što se zove «Batlerijanski jihad» uspjeli su se osloboditi ropstva.
Nakon toga je zavladala opća zabrana mislećih strojeva (umjetne inteligencije).

Dakle, Herbert iznosi tezu da kada bi se manje služili računalima i ostalim strojnim pomagalima, mogli bi razviti mentalne moći koje se danas smatraju nadnaravnim, suprotno im samo robujemo.
Očito je kod njega je prisutan strah od strojeva, koji jest donekle opravdan budući da dans više ne možemo zamisliti svijet bez strojeva, tako će ovaj članak biti dostupan jedino pomoću stroja, članak je napisan pomoću stroja. Arhitekti više ne moraju precizno crtati jer imaju kompjuterski softver... ipak, iako i sam donekle dijelim strah da će ljudi postati ovisni o strojevima ne čini mi se to lošim. Meni se čini da je spoj čovjeka i stroja, drugim riječima cyborg, budućnost evolucije ljudskog roda.

U novim nastavcima Dine koje potpisuju sin Frank Herberta, Brian Herbert i Kevin J.Anderson koji se bave navedenim «Batlerijanskim jihadom» postoji nešto što se zove cymeh. Cymeh je stroj sa ljudskim mozgom, odnosno misaoni procesi i volja su smješteni u mozgu koji pokreće metalni stroj. Jedini problem je što su oni zli, ali gori od njih je čista umjetna inteligencije pod imenom Omnius, dok su ljudi prikazani realno u svom sivilu, tako da se ipak previše ne idealizira čista ljudskost. Čak neki od glavnih junaka posjeduju mehaničke proteze.
Jednostavno bilo bi šteta odbaciti kompjutorske i mehaničke umetke na tijelu ili mozgu jer oni poboljšavaju čovjeka. Ljudi od svog postanka žive bez mehaničkih proteza pa ipak nisu uspjeli razviti nadnaravne sposbnosti, dok kompjuterski i mehanički umetci to obećavaju. Jasno više nećemo biti isti ljudi, ali niti prvi Homo sapiens nije bio isto što i njegovi preci.

Marin Tomić

Objavljeno 10.10.2005.

Vremeplov

Naše ideje i atmosfera s albuma potječu iz dvije osnovne premise - jedno je široki spektar glazbe koju slušamo, a drugi je početno ograničeno glazbeno umijeće koje smo vremenom tesali i pretvarali u svoju prednost.
Mauricio Ferlin (The Chweger)