Top singlovi

  1. Foo Fighters - The Sky Is A Neighborhood
  2. Thirty Seconds To Mars - Walk On Water in the Live Lounge
  3. Sting – I Can't Stop Thinking About You
  4. Radiohead - Lift
  5. David Bowie - I Can't Give Everything Away
  6. Prophets Of Rage – Living On The 110
  7. Nine Inch Nails – Less Than
  8. Queens Of The Stone Age – The Way You Used To Do
  9. U2 - You’re The Best Thing About Me
  10. Starsailor - All This Life

Top album

Neil Young - Hitchhiker

dvd preporuka

David Gilmour – Live At Pompeii

Najava koncerata

Ključne riječi

Sve ključne riječi

Davor Hrvoj - Jazz Vibrations

Davor Hrvoj - Jazz VibrationsU novoj knjizi Davora Hrvoja otkrijte kako je Thelonious Monk dobio prezime Monk, saznajte iz prve ruke više o veličini legendarnog vibrafonista Garyja Burtona i provjerite zašto Sonny Rollins tvrdi da je jazz uzvišena umjetnička forma, ali i odraz prirode!

No to nije sve - Toshiko Akiyoshi, Monty Alexander, Terence Blanchard, Randy Brecker, Dee Dee Bridgewater, Regina Carter, Billy Cobham, Kurt Elling, Jim Hall, Roy Hargrove, Dave Holland, Lee Konitz, Wynton Marsalis, Nicholas Payton, Dianne Reeves, Sonny Rollins i Gonzalo Rubalcaba, još su su neki od šezdesetak jazz glazbenika s kojima je autor Davor Hrvoj imao čast raditi intervjue i objaviti ih u knjizi “Jazz Vibrations”.

Knjiga je nastavak uspješnog izdanja objavljenog krajem prošle godine “Jazz Connections”. Urednik izdanja je Branko Komljenović, a knjigu baš kao i prošlu izdaje Menart. U knjizi su uz zanimljive razgovore objavljene i fotografije koje je Davor Hrvoj snimio na koncertima jazz glazbenika kojej je intervjuirao. Autor knjige Davor Hrvoj poznati je novinar , poznavatelj glazbe i zaljubljenik u jazz glazbu, stoga njegovi intervjui obiluju zanimljivim informacijama i anegdotama.

’Svaki, baš svaki od razgovora s velikim majstorima u ovoj knjizi donosi neprocjenjivo korisne misli koje osvjetljuju ne samo stil glazbenika s kojim se razgovara, nego i mnogo šire stilsko okružje, nerijetko se munjevito vraćajući samim korijenima stila da bi odmah u sljedećoj rečenici otvorio pitanje za budućnost i predložio nekoliko rješenja kojima se sadašnjost može usmjeriti. Zazor glazbenika koji se boje društva onih koji ne poznaju ljestvice niti su položili solfeggio polako nestaje, novinari postaju konceptualni glazbeni umjetnici, čineći nerijetko više od samih “radnih” glazbenika u sastavima, koji braneći vlastite glazbene utvrde ne stižu istodobno “s publikom surfati na valovima glazbe” kao što je naslovljen razgovor Davora s Eliane Elias.’ istaknuo je u predgovoru knjige Saša Nestorović.


’Posao koji radim za me je još uvijek zabava, hobi, igra, uživanje, a reakcije čitatelja ili slušatelja koji mi kažu da im je neki od mojih članaka, najčešće intervjua, pomogao u boljem razumijevanju glazbe i ljudi, otvorio nove spoznaje, pa čak i promijenio život, velik su poticaj i potvrda da se trud isplati. U tom poslu najviše volim raditi intervjue ili razgovarati s glazbenicima općenito jer je uglavnom riječ o divnim osobama s kojima lako pronalazim zajednički jezik. Neprestano učim o jazzu, a to mi najbolje uspijeva kroz razgovore s iskusnim glazbenicima.’ istaknuo je autor knjige Davor Hrvoj.


Predstavljamo i nekoliko zanimljivih ulomaka iz knjige:

Sonny Rollins
Duh jazz glazbe

Kako gledate na današnji položaj jazza u svijetu glazbe i umjetnosti?
Jazz je uzvišena umjetnička forma. U usporedbi s ostalim oblicima umjetnosti jazz bih stavio na prvo mjesto. Volim umjetnost. Cijenim sve vrste umjetnosti - književnost, posebice poeziju, slikarstvo, sve te odraze prirode. To sam ja. Umjetnik sam. Kad svirate jazz, morate izraziti sva ta predivna zapažanja, baš kao i u slikarstvu, ali morate to učiniti u tom trenutku. Da sam slikar, sutra bih mogao reći - promijenio bih plavu u crvenkastu - oh, to bolje izgleda. Slijedećeg bih dana mogao reći - oh, ovdje bih ubacio malo narančaste. Slikar unosi promjene kako bi usavršio svoju sliku, pisac se vraća i mijenja ponešto u tekstu, a jazz umjetnik - improvizator - mora sve stvarati upravo u trenutku na pozornici. Tijekom nastupa osobama koje su u publici poklanjam svoje slikarsko djelo koje nastaje upravo tamo, na koncertu, u tom trenutku, pred njima.

Vijay Iyer
Pomicanje granica svijesti
Na prvoj stranici Kelley govori o Monkovu četrdesetom rođendanu. Bilo je to 10. listopada 1957. Tada mu je doista dobro išlo. Slavio je rođendan svirajući u poznatome njujorškom klubu Five Spot koji je te večeri bio krcat. Iste je večeri jedan drugi pijanist s istim prezimenom - Julius Monk, zabavljač koji je pisao skladbe vješto udovoljavajući ukusu dobrostojećih malograđana ali, koji je bio jednako popularan - imao nastup u klubu Take Five. Klub je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a taj je nastup kabaretskog tipa dobio dobre kritike. Zavirite li u popis sindikata glazbenika iz te godine, vidjet ćete njihova imena jedno do drugog. Premda su obojica bili slavni izvođači, međusobno se nisu poznavali, a ono čega nisu bili svjesni jest da je Juliusov pradjed posjedovao Theoloniousova pradjeda! Naime, robovi su prezime dobivali po vlasniku.


Wolfgang Muthspiel
Sviranje s Burtonom je poput pohađanja visoke škole
Bio sam neizmjerno uzbuđen što me je Burton pozvao da s njim sviram. Odsvirali smo mnogo koncerata tijekom dvije godine koliko sam proveo s njim. Za me je bilo korisno već to što sam bio u prigodi slušati ga svake večeri - slušati kako pristupa skladbama, mijenja izvedbe, koliko je dosljedan u njima. Njegov smisao za timeing na visokoj je razini. Ima snažnu i jasno određenu viziju zvuka svoje glazbe. Dobro je kad vođa sastava poput njega zna što hoće. Kao prateći glazbenik moraš osjetiti kako se uklopiti u glazbeni kontekst jer nemaš na raspolaganju mnogo prostora za improvizacije. Zato brzo moraš doći do bitnog.
Naučio sam kako svirati kad nemaš mnogo vremena, kako svirati solo da ti se ne dogodi da ga trebaš prekinuti a ništa važno nisi rekao, kako na vrijeme reći najvažnije.
Od Burtona sam mnogo naučio i o glazbenom poslu jer je pametna i organizirana osoba. Imao sam mnogo pitanja na koja je pružao brojne korisne odgovore. Pomogao mi je predstavivši me mnogim drugim glazbenicima, te producirajući moj album iz tog razdoblja. Bila je to za mene visoka škola.



Objavljeno 07.07.2011.

Vremeplov

S jedne strane riječka scena je vrlo živahna, ali s druge i vrlo alternativna i samodostatna... Mislim da tajna riječkog rocka leži u otvorenosti grada za sve stilove.
Vava Simčić